Štampa

Mišljenje na Nacrt plana upravljanja za Nacionalni park Skadarsko jezero

on .

Uopšteni komentari

 

Nacrt plana upravljanja za NP Skadarsko jezero, kada je u pitanju ornitofauna jezera, urađeni su površno,  uz izostanak detaljnije analize i akcionog plana za populacije pojedinih vrsta u okviru 5-ogodišnjeg programa. Mnoge konstatacije iznijete u dokumentu date su proizvoljno, neutemeljeno, a na nekim mjestima i netačno. Takođe, postoji generalna zamjerka na javnost i transparentnost samog procesa donošenja ovog dokumenta. Stručne organizacije nijesu konsultovane prilikom izrade nacrta te se Nacionalni park, kao i većina domaćih institucija, po već ustaljenoj praksi, može se oglušiti o stručne ornitološke komentare CZIP-a i usvojiti dokument u svom nepotpunom obliku, koji neće imati niti praktičnu vrijednost u primjeni, niti će biti od koristi za zaštitu prirode.

Ipak, glavna zamjerka dokumentu, sa aspekta ornitofaune, ogleda se u izostanku plana aktivnosti. U ključnom dijelu dokumenta 5.3 Strateški ciljevi za upravljanje NP Skadarsko jezero i dijelu 6. Operativni program upravljanja NP Skadarsko jezero  apsolutno se ne pominju ptice kao klasa! Dugoročna vizija i strateški ciljevi unapređenja stanja u NP Skadarsko jezero obuhvataju sisare, ribe, ribare, uzgoj krapa, staništa, močvarne biljke itd. Međutim, ptice se uopšte ne spominju iako se smatraju jednim od glavnih resursa Skadarskog jezera i glavnim razlogom zaštite ovog područja po kategorijom nacionalnog parka. Imajuću u vidu važnost ptica za bitisanje NPSJ, Plana upravljanja treba sadžati jasnu viziju o adekvatnom upravljanju ornitofaunom, posebno pojedinim vrstama koje su od značaja za ovaj NP a koje su istovremeno i na IUCN Crvenoj listi ugroženih vrsta.

 

Specifični komentari

 

  •      U dijelu „skraćenice i akronimi“ obavezno treba staviti Ramsar, AEWA i IWC kako bi se dalje u tekstu stvorila osnova za detaljnije razrade
  •     U dijelu koji se odnosi na statuse zaštite pominju se ornitološki rezervati Pančeva oka i Manastirska tapija. Neophodno je do 2020. godine konačno izvršiti delineaciju (razgraničenje) ovih rezervata i ispraviti grešku iz 1968. godine kada to nije učinjeno. Time bi se konačno omogućio nesmetan rad rendžera koji imaju ulogu čuvanja ovih rezervata, što su često zbog neutvrđenih granica u nemogućnosti činiti.
  •     Indikativno je da se u ovom dokumentu  ne pominju interno proglašeni rezervati kao što su: Omerova gorica, Golubovo ostrvo, Grmožur itd. Pomenute rezervate treba taksativno navesti i predvidjeti aktivnosti njihovih delineacija.
  •     Neophodno je proglasiti cjelokupnu površinu parka Ramsarskim močvarnim staništem od međunarodnog značaja. Postojeće stanje obuhvata samo 20.000 hektara u odnosu na površinu parka koja istovremeno obuhvata IBA (Important Bird Area) površinu od 40.000ha. Plan upravljanja do 2020. godine bi morao sadržati aktivnosti koje bi vodile upisu cjelokupne površine NPSJ na Ramsar listu što bi razriješilo dilemu granice između međunarodne i nacionalne zaštite jezera.
  •    U dokumentu se navodi da ima najmanje 15 invazivnih vrsta biljaka ali se ne navodi nijedna aktivnost koja dovodi do smanjenja njihove površine, posebno pojedinih jako agresivnih vrsta kao što je bagremić (Amorpha fruticosa). Imajući u vidu pogubnost invazivnih vrsta po one nativne Plan upravljanja bi morao sadržati set mjera i aktivnosti kako bi se ovaj problem počeo rješavati planski.
  •     U dijelu vezanom za faunu ptica pominje se orao bjelorepan koji je zadnji put registrovan na  jezeru prije više od 20 godina,  te se može smatrati irelevantnom vrstom za ovaj dokument i ovo područije. Takođe, prisustvo  ćubaste kukavice nije zabilježeno na Skadarskom jezeru još od 1987. godine pa je upitno razmatranje njenog statusa.
  •     Po novoj klasifikaciji Phalacrocorax pygmeus zamijenjen je latinskim imenom Microcarbo pygmeus te je ovaj naziv neophodno koristiti u dokumentu.
  •     Smatramo pogrešnim navođenje Plegadis falcinellus kao selicu kada je ona gnjezdarica jezera.
  •     Ornitološki je interesantno pojavljivanje Gallinago media na Skadarskom jezeru, koja se u Crnoj Gori registruje na migraciji i to veoma rijetko, stoga je potrebno da se Plan upravljanja bazira na prirotetima, a ne rijetkostima.
  •     Rečenica da “poseban značaj imaju u Evropi prorijeđene gnjezdarice jezera”, a navodi se fendak, je apsolutno pogrešna zbog toga što su se populacije ove vrste na svim staništima na kojima gnijezde oporavile, čak i na globalnom nivou.
  •     U dijelu “Ornitofauna” pogrešna je konstatacija da je čaplja govedarka počela sa gniježdenjem 2009. Godine. Njeno gniježdenje na jezeru je registrovano 2006. godine.
  •     Nedostaju informacije o pojedinim značajnim vrstama jezera kao što je brojnost pojedinih gnjezdećih vrsta. Bez ovih informacija nemoguće je doći do kvalitetnog plana upravljanja niti je moguće mjeriti uspješnostu realizaciji planiranih aktivnosti. Za sve vrste koje su posebno akcentovane ne navodi se brojnost populacija niti konkretan plan aktivnosti za unaprijeđenje stanja istih.  
  •     U dijelu  koji se odnosi na IWC (zimsko brojanje ptica)  bilo bi korisno dati tabelarni prikaz stanja posljednih deset godina IWC na jezeru kako bi se jasnije došlo do podataka o fluktuaciji zimujućih ptica na Skadarskom jezeru. Ovim bi se sigurno demantovala konstatacija u planu da fluktuacija nije “drastična”. Postavlja se pitanje da li ona treba da bude “drastična” da bi se detaljnije razmatrala?
  •     Potrebno je navesti brojnost gniježđenja fendaka i kormorana, sve njihove kolonije u posljednjih 10 godina kako bi se znala njihova prostorna distribucija. Pored Crnog žara, Pančevih oka, Pjavnika i Manastriske tapije kako je navedeno treba obuhvatiti i kolonije na Ckla i ostalim mikor lokacijama na jezeru?
  •     Pelikani: obavezno treba  navesti njihov desetogodišnji trend na jezeru da se jasno vidi tabelarno kretanje populacije ove vrste. Treba konstatovati progres i način rada koji je doveo do poboljšanja stanja populacije. Treba  konstatovati da je pelikan sa kategorije VU (Vunerable - kategorija ranjivosti po IUCN) došao na kategoriju LC (Least Concern - manje zabrinutosti) upravo zahvaljujući mjerama zaštite i unaprijeđenja stanja populacija u svijetu pa i na Skadarskom jezeru.
  •     Isti je slučaj i sa njorkom Aythya nyroca koja nije NT (Near Threatened - blizu ugroženosti), kako piše u ovom dokumentu, već  LC (Least Concern - manje zabrinutosti). Svakako, ovoj vrsti treba posvetiti posebnu pažnju jer je brojnost njenih gnijezda na Skadarskom jezeru u odnosu na kapacitet jezera zanemarljivo mali.  
  •     Za Chlidonias hybrida je obavezno navesti tabelarni prikaz brojnosti gnijezda i kolonija za posljednih deset godina, kako bi se vidjelo kretanje i prostorni raspored te populacije.
  •     Ono što se u ovom dokumentu uopšte ne konstatuje kao alarmantno je činjenica da je Aythya ferina, koja je posljednih godina znatno prorijeđena na Skadarskom jezeru, dobila status VU (Vunerable - kategorija ranjivosti) po IUCN listi, a predmet je krivolova na Skadarskom jezeru.
  •     U ovom dokumentu izostaje podatak o vrlo poznatoj činjenici da je baljoška ušla na listu ugroženih vrsta i sa statusom NT (Near Threatened - blizu ugroženosti). Obzirom da je njena brojnost tokom gniježdenja na Skadarskom jezeru drastično mala za kapacitet jezera, obavezno treba konstatovati njen status kod IUCN-a kako bi se posebna pažnja obratila ovoj vrsti.
  •     Neophodno je spisak vrsta jezera upotpuniti i napraviti plan aktivnosti koje bi dovele do oporavka stanja onih populacija koje su ugrožene na jezeru.

banervolonter