Štampa

U slobodno vrijeme posmatrajte ptice!

on .

Ukoliko želite da vidite kukumavku, čaplju, ždrala, pupavca ili bilo koju drugu pticu, svoje slobodno vrijeme možete posvetiti posmatrajući ptice. Što im više vremena posvetite, to ćete ih bolje upoznati. Najbolje je da krenete od upoznavanja čestih i običnih vrsta našeg kraja. Što ih bolje poznajete, lakše ćete uočavati/indetifikovati druge.

Vikendom izdvojite nekoliko sati i izađite rano ujutru na teren koji znate, a naša preporuka je da obuhvatite staništa koja se prepliću, npr: šuma, livada i rijeka. Močvarna staništa su takođe dobra prilika za vježbu, jer nude veći broj krupnih i uočljivih vrsta. Ptice je najlakše posmatrati onda kada su najbronije. U toku godine je to period seobe ( kraj februara, april i avgust – novembar) i kada su najaktivnije a to je period gniježđenja: uglavnom mart, jun ili jul.

U toku posmatranja hodajte tiho i polako, gledajući na sve strane i osluškujući sve vrijeme. Važno je znati da oči imaju znatno šire vidno polje od dvogleda, zato pažljivo posmatrajte. U početku obratite pažnju na zvuk ptice, odnosno iz kojeg pravca on dolazi, i uz veliko stpljenje možda ćete biti u situaciji da vidite pticu koja ga proizvodi. Na obraslim terenima se zaustavite s vremena na vrijeme, stojeći ili sjedeći mirno, tako da vas granje donekle skriva ali da ne sputava pogled, puštajući ptice da se opuste i zaborave na vas. Suština posmatranja ptica je u identifikaciji na terenu, tj. sposobnosti da tačno odredite vrstu posmatrajući/osluškujući u prirodi. Vrsta se određuje na osnovu izgleda ptice, pjesme/glasanja, ponašanja, te staništa u kome je vidite (ipak, ne zaboravite da ptice imaju krila i znaju da osvanu gdje im se niko ne bi nadao).

Obratite pažnju na IPAS – izgled, pjesmu, aktivnost i stanište. Pored dvogleda i priručnika za određivanje vrsta, terenska bilježnica je obavezan rekvizit. U početku će vam najviše služiti da skicirate opažene ptice koje ne uspijete odmah da pronađete u priručniku. Ne smijete se oslanjati na pamćenje jer se često dešava da poslije nekog vremena povjerujete da ste vidjeli nešto čega nije bilo. Ukoliko je ptica koju opazite ali je ne poznajete nervozna, bolje je da je što duže posmatrate, a potom smjesta skiricate, nego da se latite priručnika rizikujući da vam ptica nestane s vidika. Vrijeme koje potrošite na listanje stranica će biti protraćeno vrijeme za posmatranje, zbog čega možete propustiti da zapazite presudne detalje. Nije važno što ne umijete da crtate, počnite od većeg i manjeg kruga pa ih spojte vratom, na manjem docrtajte kljun a na većem rep i noge, pa dodajte opažene šare na približno tačno mjesto. Pokraj crteža zapišite boju perja svakog dijela tijela. Ne zaboravite da opišete boju kljuna i nogu, kao i ma koje karakteristično ponašanje poput uzdizanja repa ili trzanja krila. Kada bilježite zapaženo, držite se onoga što ptica ima, a proces eliminacije (nema žute noge – znači nije ova, nema crn kljun – nije ni ova) ostavite za kasnije.

Pošto ste zapisali sve što ste vidjeli, uzmite priručnik i pokušajte da pronađete vašu pticu. Sada je vrijeme za proces eliminacije. Priručnik može da pominje neki karakter koji vi niste opazili, a ptica je već odletjela. Nemojte ga dopisivati, držite se prvobitnih bilješki. Tako učite da raspoznajete i pamtite češće vrste vašeg kraja što vam izoštrava oko za one rijeđe. Redovno hvatanje bilješki vas priprema za ozbiljno posmatranje ptica pri kom ćete bilježiti sve što bilježe i profesionalni ornitolozi.

Kratke smjernice kako posmatrati ptice date su u posteru priloženom ispod: 

SA poster mne

 

banervolonter