restoran podgoricaпрокат автомобил Подгорица
Štampa

Danska: rekorder u proizvodnji energije dobijene iz vjetra

on .

Svjetski energetski bilans bi se mogao predstaviti i na sledeći način: Evropa, SAD i što je još nevjerovatnije Kina, bilježe nevjerovatne uspjehe u proizvodnji energije dobijene iz vjetra dok je ostatak zemalja odlučio da udvostruči energiju dobijenu iz uglja! Dakle, dok se jedni svim silama trude umanjiti uticaje koji vode ka klimatskim promjenama, dotle drugi prave nemjerljivu štetu dvostrukim uvećanjem CO2 emisija. 

Ipak, najveće iznenađenje predstavlja Danska koja je prošle nedelje izvezla velike količine energije dobijene iz vjetra. Danci su 10. jula ove godine na svojim vjetroelektranama što na moru što na kopnu, proizvele 140% nacionalne potražnje za električnom energijom izvozeći viškove Njemačkoj, Norveškoj i Švedskoj. Ovo je još jedan rekord za Dansku pored činjenice da je premašila standarde Evropske unije po kojoj su članicama date preporuke da do 2025. godine 25% energije dobiju iz obnovljivih izvora. Prošle godine vjetroelektrane u Danskoj su u prosjeku proizvodile 39% električne energije potrebne za 5 miliona stanovnika, pridružujući se Škotskoj, Njemačkoj i drugim zemljama koje četvrtinu svoje energije dobijaju iz obnovljivih izvora. Politika ove države takođe je usmjerena ka potpunom napuštanju prljavih izvora energije i to do 2050. godine.

vjetroelektrane danska

 

Ovaj primjer samo je pokazao da energija vjetra i obnovljivi izvori mogu biti rešenje za dekarbonizaciju. Međutim, postoje različite politike energetskih ulaganja pa su tako SAD i Kina počele jačati projekte bazirane na obnovljivoj energiji dok je australijska Vlada smanjila subvencije za vjetroelektrane potvrđujući svoj status najvećeg izvoznika uglja samim tim u konfliktu sa obnovljivim izvorima. U međuvremenu je premijer Australije, Toni Ebot inače jedan od najglasnijih zagovornika nepostojanja klimatskih promjena, odobrio ulaganje 1.2 milijarde dolara u rudnik uglja u Novom Južnom Velsu, približavajući se poziciji sedmog najvećeg emitera gasova staklene bašte, odmah nakon Kine, Američkih Država, Indije, Rusije, Japana i Njemačke.

Upravo primjeri dobre i loše prakse govore u prilog potrebi da se ublaže uticaji klimatskih promjena i smanji porast globalne temperature za 2 stepena što bi značilo napuštanje prljavih izvora energije i okretanje ka energiji sunca i vjetra. Sa druge strane, podatak o ostalim izvorima emisije gasova staklene bašte ne pominje se dovoljno često. Javnost se obavještava o uticaju prljave energije i transporta dok se najveći izvor CO2 emisija marginalizuje. Naime, stočarstvo doprinosi polovini ukupnih emisija gasova staklene bašte, praveći veću štetu od cjelokupnog transporta i industrije zajedno. Zato obnovljivi izvori ne trebaju biti odgovor klimatskim promjenama već njihova održivosti koja neće biti u konfliktu sa lokalnim zajednicama i prirodom.

Ovaj tekst je finansiran donacijom Evropske komisije kroz ETNAR projekat i ne odražava nužno stavove Evropske komisije niti ostalih korisnika ETNAR projekta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



banervolonter