Čelnici kompanije Google, nedavno su najavili da će do 2025. godine, utrostručiti korišćenje električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, postavljajući dugoročne ciljeve koji će rezultirati potpunim korišćenjem obnovljivih izvora energije u svom radu. Otkupom novih 842MWh energije kroz niz novih projekata ulaganja u vjetroelektrane i solarne energane širom svijeta, ova kompanija je pokazala da sa riječi prelazi na djela.

Kako se Evropska ljeta pretvaraju u jesen, tako će i milioni ptica krenuti ka Africi koristeći drugi najznačajniji migratorni koridor preko Crvenog mora i doline Rift, do Bliskog istoka i istočne Afrike. Mnoga od ovih područja predstavljaju oblasti političkih nemira i sukoba pogubnih po ljudske živote, ali i opasnost za slobodan prolaz ptica selica. Trovanje štetočina u poljoprivredi, uništavanje staništa, krivolov i nezakonito odlaganje otpada predstavlja pretnju po selice. Mežutim nije zanemarljiva ni proizvodnja energije koja ih takože ugrožava.

Crna Gora će morati da investira mnogo više u monitoring marinske životne sredine i njenu zaštitu, saopšteno je sa Instituta za biologiju mora u Kotoru, čiji su naučnici nedavno boravili na sastancima u Italiji povodom izgradnje vjetrenjača i opasnosti koje prijete od cvjetanja mora. Naime, u Rimu u sjedištu CNR-a (Consiglio Nacionale delle Richerche) od 30. 11. - 01. 12. održan je poslednji sastanak u okviru projekta M3-HAB (Risk Monitoring, Modelling and Mitigation of benthic Harmful Algal Blooms along Mediterranean coasts), na kojem je Institut za biologiju mora bio pridruženi partner. Tim povodom dr Vesna Mačić i dr Branka Pestorić sa Instituta, pojasnile su cilj M3-HAB projekta kroz praćenje rizika, modeliranje i smanjenje posljedica od štetnog cvjetanja mora duž obala Sredozemnog mora. Na skupu je ocijenjeno da su morski ekosistemu iako značajno degradirani, još sa ogromnim potencijalom za očuvanje prirode. Da bi se očuvala morska životna sredina postojeća zaštićena područja u moru nisu dovoljna.

U okviru projekta „Sprovođenje standarda za zaštitu prirode u projektima izgradnje vjetroelektrana", koji Centar za zaštitu i proučavanje ptica realizuje u okviru ETNAR šeme malih grantova, danas je u EU Info Centru, održan sastanak povodom izrade Studije izvodljivosti za Mapu osjetljivih područja. Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, direktorata za životnu sredinu i prostorno planiranje, Agencije za zaštitu životne sredine, Prirodnjačkog muzeja, Crnogorskog Elektroprenosnog Sistema, Green Home-a kao i nezavisni konsultanati za GIS i biodiverzitet. Studija će pored analize postojećeg stanja u oblasti energetike i planiranih vjetroelektrana, predložene metodologije za izradu Mape, sadržati i Akcioni plan koji će predstaviti set aktivnosti i vremenski period za njihovu realizaciju.