restoran podgoricaпрокат автомобил Подгорица
Print

Labud na Svetom Stefanu nije razlog za zabrinutost

on .

Crvenokljuni labud (Cyngus olor) koji već nekoliko dana boravi na plaži u blizini Svetog Stefana izazvao je pažnju i zabrinutost turista i građana koji su u nekoliko navrata tražili da mu se pruži pomoć. Ovim putem želimo informisati javnost da boravak ove vrste na obalama mora nije neuobičajen te da ne postoji razlog za zabrinutost u konkretnom slučaju jer je ptica u odličnom stanju i zdrava.

Labud

U februaru ove godine takođe je primjećen labud u Bokokotorskom zalivu koji je tamo boravio par dana. Svakako imajući u vidu da su labudovi ipak karakteristični za slatkovodna staništa, njihovo pojavljivanje na moru izaziva posebno interesovanje. Mapa njihove distribucije u Italiji pokazuje da je realno očekivati sve veći broj ovakvih usamljenih slučajeva – na sjevernoj obali Jadrana zimi i ljeti obitavaju jata od nekoliko stotina crvenokljunih labudova, često ili isključivo na morskoj obali, gdje nalaze dovoljno prirodne hrane – algi, školjki i drugih biljnih i životinjskih organizama, čestih u hranom bogatom plitkom moru. Kako pokazuje slika njihova je populacija u tom kao i u ostalim dijelovima Evrope od 80-ih godina u ogromnom porastu. Ovom podatku ide u prilog činjenica da njihovom prirodnom putu širenja i razmnožavanja često potpomaže i čovjek, usljed čega se crvenokljuni labud ne nalazi na listi ugroženih ptica.

Inače labudovi su zbog svoje teritorijalnosti izuzetno ratoborni i odlično podnose hladnoću te stoga i biraju hladnije krajeve za svoj boravak.

Iz toga razloga želimo objasniti građanima da, ukoliko je riječ o zdravim jedinkama, što je slučaj sa labudom na Svetom Stefanu, nema razloga za zabrinutost posebno ne kada su u pitanju divlje ptice kojima prija otvorena voda i hladnije vrijeme. Preporučujemo da ptica ima pristup pitkoj vodi uz preporuku da je ne hrane hljebom. Ukoliko žele nahraniti labuda to mogu učiniti kukuruzom ili pšenicom.

Swan

Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom što opravdava i dugačak vrat. Ponekad jedu i manje ribice, školjke i insekte. Raspon krila im može doseći dva metra, a mogu težiti 15 kilograma. Snažna krila im omogućavaju prelete i više od hiljadu kilometara do svojih gnjezdilišta na sjeveru. Monogamni su i ostaju sa odabranim partnerom do kraja života koji se kreće između 20 i 50 godina. Brižljivi su roditelji i zajednički se brinu o potomstvu.

banervolonter