restoran podgoricaпрокат автомобил Подгорица
Print

Komentari na Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Skadarsko jezero

on .

Centar za zaštitu i proučavanje ptica želi skrenuti pažnju resornog ministarstva da obrađivač plana (RZUP), na štetu građana i prirode, razvija još jedan dokument upitnog kvaliteta i nivoa stručnosti kao što je to bio slučaj sa Prostornim planom posebne namjene za obalno područje (PPPNOP). Podsjećamo da je taj prostorni plan kapitulirao u gotovo svim opštinama na primorju, pretrpio veći broj stručnih i laičkih komentara sa nivoa lokalne uprave, udruženja građana i političkih partija, kao ni jedan dokument ovog tipa u istoriji Crne Gore. Uprkos deklarativnoj posvećenosti ministarstva da zaštiti Ulcinjsku solanu, isti obrađivač tada je predvidio izgradnju "eko rizorta" sa 1500 kreveta, pozicioniranih na jednom od bazena, koji su Studijom zaštite prepoznati kao zaštitna zona II.

Isti ti obrađivači danas, koristeći ustaljenu praksu nedostatka stručnih podloga, pristupaju izradi plana koji ima veći stepen težine sa aspekta zaštite prirode jer daje osnove i prostorna rješenja isključivo za Nacionalni park, a sa njim i stroge rezervate prirode. Strahujemo da ovako ponuđeno rješenje dokumenta pa čak i u fazi prednacrta, otvara vrata za izradu loših strateških i procjena uticaja na životnu sredinu, koje neće biti moguće kasnije argumentovati jer će se oslanjati na podatke odnosno izostanak istih u ovom dokumentu kao planu višeg reda.

Podsjećamo da je, sa ornitološkog aspekta, svrha prednacrta Prostornog plana posebne namjene za NPSJ, da ponudi kvalitativne i kvantitativne informacije o ornitofauni Skadarskog jezera, kako bi prostorno znali gdje i koje su najbitnije vrste za zaštitu i koja su njihova staništa, a sve u cilju izbjegavanja konflikta sa budućim infrastrukturnim projektima. Na žalost ovaj dokument ne daje te procjene, a i one koje je šturo dao, su netačne.

Naime, dokument, kojem bi trebalo pristupiti uz dužnu pažnju zbog značaja koji Skadarsko jezero ima za Evropu, sadrži samo 3 informacije: procjenu populacija, staništa i prijetnje. Što se procjene populacija tiče one su toliko pogrešne da CZIP nije bio u mogućnosti da ispravlja greške u podacima navedenim za gotovo polovinu vrsta. Staništa su po autoru ograničena na svega 2 tipa, što je greška koju ne smatramo elementarnim neznanjem autora, već još gore, nonšalantnošću kojom se pristupilo izradi dokumenta ovog nivoa značaja. Isto je i sa prijetnjama koje su samo konstatovane. Sa druge strane da bismo slikovito ilustrovali i neznanje autora navešćemo par primjera:

1. Suri orao, inače ptica stijena i litica po autoru gnijezdi na jezeru, do 2 para.
2. Droplju, izumrlu u ovom dijelu Evrope, autor zapaža na jezeru i to do 5 jedinki iako je riječ o vrsti suvih stepa.
3. Bijela kanja, posljednji put viđena 1997. godine u kanjonu rijeke Cijevne, prema autoru broji i do 5 jedinki na jezeru iako je vrsta praktično izumrla u ovom dijelu Evrope.
4. Drozd kamenjar, koji inače gnijezdi iznad 1500 mnv, prema autoru na jezeru gnijezdi i to u većem broju parova, skoro koliko ih ima na nivou države. Ovdje autor pomjera granice nauke jer tvrdi da drozd gnijezdi u vodoplavnim šumama i livadama na nadmorskoj visini oko 6 - 10 mnv.
5. Patka šiljkan, prema autoru gnijezdi na jezeru i to 60-80 jedinki, iako nema potvrđenog nalaza za Crnu Goru.

Zbog nivoa informacija u dokumentu, koji je misteriozno i nezasluženo došao do nivoa prednacrta, predlažemo da se isti povuče iz procedure do izrade adekvatnih polaznih osnova koji bi dali kvalitetne smjernice za razvoj i zaštitu ovog NP.

Specifične komentare možete preuzeti OVDJE!

Gluvara

banervolonter