restoran podgoricaпрокат автомобил Подгорица
Print

Bjeloglavi sup Milo upisan u ornitološku istoriju Crne Gore

on .

Danas je bjeloglavi sup Milo, nakon dvonedeljnog oporavka u Centru za zaštitu i proučavanje ptica, pušten na slobodu na granici Crne Gore i Srbije, kako bi uspješno stigao do hranilišta za supove na Uvcu, odakle se pretpostavlja i da je stigao.

Podsjećamo javnost da je bjeloglavi sup, ugrožena i rijetka vrsta koja se viđa u Crnoj Gori jednom u 10 godina, pronađen od strane šumara u Opasanici. Nakon vidne dezorijentisanosti i generalno lošeg stanja, mještani su predali supa CZIP-u, a kao znak zahvalnosti za do tada pruženu brigu, ptici smo dali ime Milo, po domaćinu koji ga je čuvao.

Nakon uspješnog oporavka, Centar za zaštitu i proučavanje ptica uz stručnu pomoć kolege Tomaža Miheliča iz Društva za zaštitu in opazovanje ptic Slovenije, opremio je bjeloglavog supa sa satelitskim transmiterom, kako bi njegovo kretanje mogli pratiti u realnom vremenu. Na ovaj način sup Milo je upisan u ornitološku istoriju Crne Gore kao prva ptica čije kretanje će se pratiti u realnom vremenu. Transmiter koji teži svega 28 grama, a postavljen je na leđa ove veličanstvene ptice ima mikro solarni panel koji služi za napajanje baterije.

Milovo kretanje, zbog njegove sigurnosti neće biti dostupno u realnom vremenu, ali ćemo njegove pustolovine vrlo rado i redovno izvještavati, nakon određenog protoka vremena i odlaska sa lokacije o kojoj izvještavamo. Nabavka satelistkog uređaja omogućena je zahvaljujući MAVA fondaciji.

naslovna

Iako je ovo prvi slučaj satelitskog praćenja u Crnoj Gori, zahvaljujući Elektroprivredi Crne Gore neće biti jedini. Naime, prethodne sezone u planu je bila telemetrija ptića rode Beranskog para, ali je gubitak ženke tokom migracije, odložio ovaj projekat za narednu godinu, kada se očekuje da gdin Perko u Berane dovede novu životnu saputnicu.

Bjeloglavi supovi – najbolji "čistači prirode"

Bjeloglavi sup poput ostalih vrsta lešinara, hrani se uginulim životinjama, čime smanjuje mogućnost povećanja broja bakterija ili njihovih mutacija koje utiču na širenje zaraza, te pomaže proces razgradnje biloškog otpada. U svijetu postoje 23 vrste supova, a zajednička im je karakteristika da nikada ne love plijen. To je ujedno i najugroženija grupa životinja na svijetu i smatra se da će za jednu deceniju više od polovine njegovih vrsta nestati.

Životni vijek lešinara u prosjeku iznosi 18 ali pojedine vrste žive i do 50 godina. Mala populacija lešinara ogleda se i u njihovom reproduktivnom ciklusu. Potmstvo dobijaju jednom godišnje i to svega jedno jaje, a mladunac postaje samostalan tek nakon jedne godine.

U Crnoj Gori, bjeloglavi supovi su prije 20 godina, gnijezdili u kanjonu rijeke Cijevne. Razlog nestanka ove vrste sa teritorije naše zemlje najvjerovatnije je nedostatak hrane, usljed smanjenja stočnog fonda, ali posebnu prijetnju predstavlja i trovanje. Naime, 2012. godine u Bratonožićima, nastradalo je više supova, hraneći se lešinama otrovanih vukova.

banervolonter